NAJNOVIJE

ZOKI PROROK I ANDREJ BEZ DUŠE Država koja je prepuštena slučaju je doista slučajna država

Gorio je najveći turistički grad u Hrvatskoj. Usred turističke sezone od koje država očekuje rekordnu zaradu. Od vatrene stihije spasili su ga lokalni vatrogasci, samoorganizirani stanari ugroženih zgrada i navijači

Katastrofalni požar zahvatio je i splitska predgrađa

Što je zajedničko portugalskom predsjedniku, britanskoj premijerki, londonskom gradonačelniku i, recimo, njemačkoj kancelarki? Empatija prema bližnjem u nevolji. A što je zajedničko hrvatskom premijeru i predsjednici države? Odsutnost svake empatije prema bližnjem u nevolji.

Pritom, dakako, ne tvrdimo da su  Marcelo Rebelo de Sousa, Theresa May, Sadiq Khan i Angela Merkel doista i posve iskreno do srži empatične dušice. Ne pijemo s njima vino, čajeve i točeno pivo. No, kada javno istupaju u toj ulozi, ljudi im vjeruju.

Kad Sousa u prvoj rečenici kaže da suosjeća s obiteljima stradalih u golemom požaru, da je u mislima s njima i da će država učiniti baš sve da olakša patnje onima koji pate – Portugalci mu vjeruju. Kad Angela Merkel u prvoj rečenici veli da suosjeća sa stradalima u teškoj željezničkoj nesreći, da su misli cijele Njemačke s njima i njihovim najbližima i da će država učiniti sve da im pomogne i olakša neizmjernu patnju i bol – Nijemci joj vjeruju. I kad Theresa May i Sadiq Khan dijelom i riječima svjedoče o neizmjernoj empatiji prema obiteljima stadalih u terorističkim napadima – Britanci im vjeruju.

No, kako Hrvatska nije Portugal, a bogme ni Njemačka, danas smo od premijera Plenkovića čuli ovo: “Hrvatska je mediteranska zemlja i nismo jedini koje pogađaju požari”

U golemom požaru koji je gotovo završio kataklizmom u Splitu, hrvatskoj metropoli i turističkom biseru, ljudi su izgubili mnogo imovine, a jednom je barbi otkazalo srce kad je vidio da mu vatra guta maslinik i imanje. Gorjele su kuće, šume, vinogradi, voćnjaci, automobili. U hipu je pred šokiranim građanima nestajalo sve što su cijeli život stvarali. Turisti su se razbježali glavom bez obzira. Potresni prizori snimljeni dronovima otkrili su apokaliptične scene u splitskim predgrađima.

– Suosjećam sa svima koji su izgubili sve što su cijeli život stvarali, a obitelji koja je izgubila voljenog člana izražavam iskrenu sućut. Naše su misli zajedno s njima. Poručujemo im- nisu sami. Državne će institucije već danas obići stradala područja i naložiti hitnu pomoć za one kojima je najpotrebnija. Već danas naložili smo temeljitu istragu uzroka požara, ali i propusta prilikom bitke s vatrenom stihijom. Odgovorni će biti sankcionirani, tu neće biti milosti. Svima koji su u požaru ostali bez imovine još jednom ponavljamo: niste sami. Učinit ćemo sve da vam olakšamo situaciju, i to odmah – tako bi, da je kojim slučajem hrvatski predsjednik, zacijelo nakon požara reagirao portugalski predsjednik Marcelo Rebelo de Sousa.

No, kako Hrvatska nije Portugal, a bogme ni Njemačka, danas smo od premijera Plenkovića čuli ovo: “Hrvatska je mediteranska zemlja i nismo jedini koje pogađaju požari(…) Ja bih razlučio dojmove, impresije u ovom internetskom vremenu trenutne komunikacije svih sa svima, ne nužno baratanje potpunim informacijama i činjenicama(…) Sustav je reagirao upravo onako kako je trebao reagirati. Ovo je postalo atraktivno, jer je sam Split u pitanju, ali sve nadležne službe reagiraju kvalitetno i dobro”. Hrvatska predsjednica bila je na istom, potpuno bezosjećajnom tragu. Govorila je o tome tko je što trebao poduzeti, a ne o onome što će ona učiniti da pomogne onima koji su najviše propatili.

Da se isto dogodilo, kajaznam, Đurđevcu ili Koprivnici – ne bi valjda bilo ni atrakcije. Niti potrebe da Andrej i Kolinda, makar drugi dan, uopće potegnu na požarište

Gorio je najveći turistički grad u Hrvatskoj. Usred turističke sezone od koje država očekuje rekordnu zaradu. Od vatrene stihije spasili su ga lokalni vatrogasci, samoorganizirani stanari ugroženih zgrada i navijači nogometnoga kluba. Dok su se oni borili, premijer i predsjednica ponašali su se kao da se ništa strašno ne događa. Atrakcija koju su napuhali mediji jer je riječ o Splitu. Da se isto dogodilo, kajaznam, Đurđevcu ili Koprivnici – ne bi valjda bilo ni atrakcije. Niti potrebe da Andrej i Kolinda, makar drugi dan, uopće potegnu na požarište. Ali, jebiga, Split je lud grad, a Torcida nepokorena i glasna skupina, pa je bolje da se tamo pojave. Makar na marendu i bevandu.

– Očigledno smo svi prepušteni slučaju, a država koja je prepuštena slučaju je slučajna država – primijetio je bivši premijer Zoran Milanović obilazeći područja pogođena nezapanćenom sušom u prvoj godini svoga mandata.

Pet godina kasnije, Zoki zvuči tako zlokobno proročanski. (R. M.)

 

 

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: